четвртак, 30. децембар 2010.

DIJETA - KORAK 2

OSNOVNA PRAVILA POČETKA PROMENA

Želite da promenite stil i odnos prema hrani? Osnovni savet je da to činite postupno i promišljeno. Promene uvodite jednu po jednu, ne možete postati preko noći nova i promenjena osoba.

Tenutno zaboravite na matematiku i brojanje kalorija dok dobro ne ovladate tehnikom tako da vam to ide rutinski bez napora. Veoma sličan osećaj kao kada ste učili neku novu veštinu, naprimer plivanje, vožnja automobila. Početak težak i mislili ste da je komplikovano a sada to radite rutinski.

Tajna mršavljenja je u veličini porcije i broju obroka. Ako ne želite da do kraja života brojite kalorije usresredite se na veličinu obroka.

U ovom periodu je sva hrana dozvoljena, dok ne ovladate osnovnim tehnikama koje će Vam omogućiti da pripremite zdrave i ukusne obroke brzo i bez napora.

Donesite odluku da će ovo biti poslednji put da morate da mršavite. Hranjenje radi postizanja zdrave težine i zdrava ishrana treba da bude vaš stil života i način mišljenja da radite nešto dobro za svoje zdravlje fizičko i psihičko.

Saveti za kontrolu osećaja gladi

1. ne mojte da grickate i jedet usput - sedite i jedite
2. Ne jedite da biste se opustili, prvo se opustite pa onda jedite. Stres je uvek prisutan pogotovo ako ste više puta držali neuspešne dijete.
3. na proslavama jedite nešto konkretno, nikako salatice, grickalice, kolačići
4. izbacite grickalice iz fijoka na poslu, kolima, kućne zalihe ispraznite i najvažnije izbacite ih iz korpe u samoposluzi i spiska za nabavku
5. gricknje je najveći neprijatelj zdrave težine
6. grickalice jedete ne razmišljajući, otvorite kesicu, zaronite ruku, i jedete dok ne osetite da je prazna
7. često niste svesni ni ukusa, a unesete mnogo kalorija
8. da li znate da kesica čipsa, keks, 100 gr. badema ili kikirikija ima kalorija kao jedan ozbiljan ručaak
9. jedite sporije i usresredite se na hranu koju jedete, osetite ukus hrane
10. da li znate da treba da trčite 1 sat i pretrčite 6 kilometara da potrošite kalorije koje ste uneli kesicom krekera, čipsa ili parčetom torte

DONESITE ODLUKU DA NEMA GRICKANJA I DA ĆETE SE USRESREDITI NA UKUS HRANE I JESTI SVESNO.

Mnogo malih odluka će doneti prave promene. Sutra idemo dalje.

Srdačan pozdrav,

Branka Mirković

среда, 29. децембар 2010.

DIJETA I KAKO POČETI

DA LI JE PRAVO VREME ZA POČETAK

Uvek je pravo vreme, pa i ako nije idealan trenutak. Praznici su veliki izazov, ipak možda je upravo zato pravi trenutak da sagledate kako kupujete, šta sve pripremate, koliko i šta pojedete.

Nemojte sebe osudjivati da niste "karakter", ili nemate "volju i ne možete da odolite". Veći deo populacije je navikao da napuni želudac do vrha, da sačeka da se malo slegne i nastavi. Bolje rečeno stalno nešto gricka i jede.
Rezultati se vide. Ovo je novi početak. Posmatrajte to malo drugačije. Mnogi nisu ni svesni šta i koliko pojedu, jer jedu stalno po malo, pogotovo žene dok spremaju hranu.

Ako ste skloni "padu šećera", jedete pa osećate slabost i drhtavicu ili ako ne jedete i imate slične simtome, znajte da jedna trećina ljudi ima sličan problem. Kad jedete mnogo hrane ili neki slatkiš a spadate u tu trećinu, vama brzo skoči šećer pa naglo padne, i osećate slabost, pa opet nešto pojedete i tako neizmenično. Tada obično jedemo često i ne možemo da se zaustavimo. Praznici su uvek puni takvih situacija.

Kako napraviti prvi korak

1. pišite šta sve i kada jedete (sigurno vam je to poznto i čuli ste više puta, ali probajte da zadatak uradite savesno)
2. pišite i druge stvari koje vam padnu na um u tim situacijama
3. kada jedete pijte vodu u toku obroka
4. dok pripremate hranu jedite kupus salatu koju ste ranije pripremili u većoj količini i neka stoji u kuhinji na pultu da možete stalno da je jedete
5. ne osudjujte sebe ako prekršite
6. sve posmatrajte sa humoristične strane
7. ovo je pripema za početak
8. donesite odluku da li ćete reći šta radite
9. možda nećete imati podršku, ali to i nije tako važno, svakako sami morate proći kroz to
10. nova godina neka bude novi početak

Hrabro, idemo dalje,

Srdačno,
Branka Mirković



понедељак, 27. децембар 2010.

NOVA GODINA - NOVA DIJETA

JEDNA PROMENA JE ZLATA VREDNA

Da li se radujete? Šta očekujete od Nove godine? Da li želite nešto da promenite?

Svi verujemo da Nova godina je neka prekratnica, barem tajno razmiljamo o nekim promenama i donosimo odluke da ćemo promeniti...

Kad smo mladi i zdravi imamo duži spisak želja, što smo stariji spisak se smanjuje, želje su jasnije i kraće.

Ako je neka Vaša želja da u Novoj godini više vodite računa o svom zdravlju, izgledu i konačno se izborite sa viškom kilograma želim da Vas podržim. Zajedno ćemo proći u nekoliko vezanih tekstova kako da mršavite korak po korak do trajnog rezultata sigurno i zauvek a pre svega jednostavno prodjete kroz to.

AKO JE JEDNA OD VAŠIH ŽELJA DA TRAJNO IZGUBITE VIŠAK KILOGRAMA, TO JE VELIKA INTIMNA ODLUKA, KOJA VAM ZAISTA MOŽE PROMENITI ŽIVOT.

Bez obzira koji je vaš cilj, koliko kilograma želite da imate, da li želite da izgledate lepše i zadovoljnije, da budete zdraviji ili samo da obučete farmerke dobro je da počnete da mislite o vašem odnosu prema sebi i hrani.

Koliko ste dijeta do sada probali? Dijeta bez ugljenih hidrata, kupus dijeta, sa jajima i grejpom, sa malo masti? Jeli ste samo neke namirnice ili niste ništa jeli, samo ste pili. Super u prvim nedeljama uspeh, izgubite nekoliko kilograma, osećate se dobro i onda od jednom problem, ne možete dalje. Kilogrami se vraćaju, osećate se loše i kao gubitnik. I imate dva problema i kilograme i loše osećanje da ponovo niste uspeli.

PROGRAM PROMENE NIJE DIJETA VEĆ TRAJNO MRŠAVLJENJE
Zajedno ćemo proći korak po korak do promene. Intenzivnije ćemo se družiti neko vreme. Treba Vam malo vremena da odvojite za sebe, sveska i olovka da nešto pribeležite, i samo želja za promenom.

Postanite sebi najbolji prijatelj. Bez obzivra da li imate podršku ili ste sami naučite da se izborite sa svojim slabostima i da se hrabrite. Prepoznajte negativne misli "nikada nećes moći..." i recite sebi "da ti to možes". Iskoristite praznike da se pozabavite sobom. Družicemo se. Kada počinjemo, pa odmah.

Čekam Vas sutra da se družimo, i napravimo promenene korak po korak. I ne zaboravite, treba Vam sveska i olovka.

Srdačno,
Branka Mirković







петак, 17. децембар 2010.

DIJETA-POSNA ISHRANA- POST

SLAVE I POST

Decembar je mesec Slava, ali i posta. Duhovni razlozi su izbor svakog ponaosob, kao i način i dužina posta. O tome ne govorimo u ovom tekstu.

(slika Uroša Predića Sveti Nikola)

Česta pitanja i nedoumice u ovo vreme koja mi postavljaju

1. Kako izbalansirati ishranu za vreme posta?
2. Da li je moguće redukovati telesnu težinu za vreme posta?
3. Da li je zdravo postiti?
4. Kako organizovati jelovnik, nabavku, pripremu hrane za vreme posta?
5. Šta, kada i koliko jesti?
6. Da li je unos kalcijuma smanjen i koliko je to štetno?
7. Mnogi su imali iskustva da su dobili na težini i ako su "postili"?

Pravilnim izgorom namirnica možete obezbediti dovoljan unos kako kalcijuma tako i svih nutritivnih elemenata. Medjutim, za zdravu primenu i izbor namirnica neophodno je znati i primeniti neka pravila.

1. Da bi se hranom životinjskog porekla unelo dovoljno kalcijuma, potrebno je svakodnevno uneti naprimer 200 gr. mleka - jedna šolja i 70 gr. sira ili 2 šolje mleka ili jogurta i 40gr. sira.

2. Namirnice biljnog porekla mogu isto da zadovolje potrebe za kalcijumom pre svega mak koji je veoma bogat izvor kalcijuma, rogač, suve smokve, badem, lešnik, pasulj, lisnati kelj, susam.
Namirnice sa srednjim sadržajem kalcijuma blitva, salata endivija i bob.

3. da bi se zadovoljile dnevne potrebe najbolje je kombinovati razne vrste biljnih namirnica.

Jedite integralne žitarice pšenicu, raz u obliku hleba ili integralnih pahuljica, tako ćete obezbediti četvrtinu dnevnih potreba.

Mak i jezgrovito voće, mogu vam obezbediti 40% dnevnih potreba kalcijuma. 25 gr. maka oko 2 pune kašike ili kombinacija suvog i jezgrovitog voća naprimer 70gr. badema i isto toliko suvih smokava.

Povće, pre svega kelj, keleraba i blitva. Svakodnevno unosite povrće kao prilog, a sada ga ima na pijaci i nije skupo. Ako ga svakodneno jedete povrće obezbedićete dodatno vitamine, mirerale i dodato kalcijum.

Morska riba, konzere sardina i tunjevine. Uvrstite u jelovnik morsku ribu. Cene su različite, ali ne zaboravite da su i jeftinije morske ribe izuzetno zdrave.

Kalcijum u 100 gr. kravljeg mleka 119 mg a 100 gr. maka 1366 mg. Dnevne potrebe 800mg, mladih osoba u razvoju ili starijih pogotovo žena u menopauzi oko 1500 mg.

SAVETI

1. Ishrana treba da bude raznovrsna, i jednostavne pripreme, bez mnogo masnoće i duge termičke obrade

2. Koritite maslinovo ulje hladno cedjeno, kombinujte u ishrani sa hladno cedjenim uljem od bundeve, susama, zrna grozdja.

3. Morska riba ne mora da bude visoke cene, papalina i skuša su odličan izbor. Kada kupujete zamrznutu ribu, proveriti da li je vakum pakovanje ispravno i da li nema leda u pakovanju.

4. Izbacite belo brašno koristite integralno, kao i integralnu testeninu. Med umesto šećera, smanjite unos soli i masnoće.

Napomena

Med je zdrav ali je kaloričan. 100 gr. meda ima 304 cal a 100 gr. šećera 385 cal. Integralni hleb ima 241 kcal, a beli 251 kcal.
Jezgrovito voće orah, lešnik, badem imaju oko 600 cal na 100 gr, suvo voće urme, smokve od 26o do 350 ako nije dodat šećer.

Primer jelovnika

Doručak: 1. musli (dodajte badem, orah, lesnik po izboru, suve smokve, šljive, kajsije) prelijte čajem ili mlekom od soje ili pirinčanim mlekom
2. parče integralnog hleba sa namazom od tunjevine ili sardine (najbolje je da je
sami napravite

Užina: 1. voće jabuka, pomoranža, par zrna badema i jedna smokva, suva šljiva, kajsija

Ručak: 1. razne čorbe od povrća, sa pečurkama, krompirom
2. povrće sa integrlnim pirinčem i pečurkama ili pasulj sa salatom ili tursijom
3. morska riba sa krompir salatom ili blitva i krompir

Užina: 1. pečena bundeva ili pečene jabuke, zasladjene sa malo meda
2. kompot od jabuka sa suvim voćem

Večera: 1. tanjir integralne testenina sa makom (zasladite sa malo meda)
2. integralna testenina ili pirinač sa pečurkama
3. slično kao doručak

RECEPT

Kako pripremiti papaline sa malo ulja?

Odmznite papaline, stavite u činiju, dodajte malo malsinovog ulja i pospite sa malo integralnog ili kukuruznog brašna (ako imate višak kilograma ili vodite računa o težini nije neophodno) i stavite u pleh koji ste obložili sa peki papirom. Pecite u ugrejanoj rerni. Možete dodati beli luk, a ako vam smeta pospite sa belim lukom u prahu. Biće hrskave, nećete imati problema sa varenjem a i ne treba da se plašite mirisa.

Iskoristite vreme posta, oslobodite telo toksina i jake hrane. Vodite računa o kalorijama da ne bi konstatovali da ste se ugojili posle posta. 100 gr. suvog voća ili jezgrovitog može zameniti obrok.

Ako donesete odluku iz bilo kojih razloga da odmorite organizam od teške zimske hrane, možete primeniti jelovnik.

Kažu da pola slavi a druga polovina ide u posetu. Svima koji slave želim srećnu Slavu.

Srdačno,
Branka Mirković










понедељак, 13. децембар 2010.

DIJETA-ISHRANA-BUDŽET

PLAN I SPISAK KUPOVINE LEK PROTIV PRETERANOG JELA I TROŠENJA

Subotom pre podne volim da idem na pijacu i u nabavku. Za mene je to pravo uživanje. Rodjena sam u Beogradu i pijaca je za mene pravi ritual, a prodavnice mesto ne samo gde nabavljam proizvode za svoje potrebe već i mesto gde se zbog posla i mojih klijenata informišem o proizvodima, proučavam dekleracije i sastav proizvoda, uporedjujem proizvode i cene.

Volim da kupujem povrće, voće i začinsko bilje. Obidjem pijacu i uglavnom kupujem na "proverenim" tezgama. Poznavalac sam namirnica a opet imam muke sa prodavcima. Često se iznenade da odlično prepoznajem vrste povrća, voća a posebno začinskog bilja, kao i da umem da procenim svežinu, a posebno ih zbunjuje naprimer da razlikujem da li je spanać zaista mlad, ili da ocenim svežinu voća. Iznenadjuje ih što urbano izgledam a znam da procenim robu koju prodaju i probaju da "pogrešno" predstave jer misle da samo porizvodjači i oni to znaju i prepoznaju. Kupujem kao i svaki kupac ne objašnjavam šta mi je zanimanje i poziv.

Kada kupujem mlečne proizvode, ribu ili meso to se pretvori u naporno ubedjivanje. Tražim odredjeni komad po nazivu, (skoro uvek probaju da mi daju neki drugi komad nisam sigurna da li iz neznanja ili nekih drugih razloga, ubedjujući me da je to baš mekano, dobro, mlado ili nešto slično, da riba nije tovljena ili da je bila zaledjena.

Dok čekam u redu, naslušam se i nagledam raznih stvari. Neprijatno mi je kako vešto "uvaljuju", nagovaraju i ubedjuju kupce. Koriste ne znanje da prodaju za velike pare ono što kupac ne želi i za šta daje novac a kad donese kući, vidi da je meso tvrdo masno ili žilavo, teletina je junetina, junetina govedina, riba više puta odledjena, u kajmaku ima margarina, sir se pokvario za dva dana, voće i povrće je izgubilo svežinu veoma brzo.

U prodavnicama izazivam podozrivost prodavaca, jer čitam dekleracije (misle da sam inspekcija, neodlučni kupac ili da "nešto" proveravam). Jednostavno sam "različit" kupac. Da li to znači da većina ljudi ne obraća pažnju na te važne stvari? Da, u većini slučajeva je tako. Prodavci mi nude pomoć. Kada ih upitam o važnim karakteristikama i sastavu vezanim za proizvod (često je toliko sitno napisano da je teško pročitati), ili ne znaju ili veoma autoritativno mi daju netačne informacije.

Prodavnice koje nose naziv "zdrava hrana", uglavnom to sadrže samo u nazivu. Čast izuzetcima koje imaju stručne prodavce koji će vam dati tačnu informaciju naprimer koja je razlika izmedju Malteksa i Javorovog sirupa, da li je zaista žuti šećer i zbog čega zdraviji od belog, da li su lanene pločice zaista zdrave kako ih predstavljaju ili imaju toliko kalorija i masnoće da ih je bolje izbegavati?

Često se pitam kako je nekome ko to ne zna, pita prodavce i opet ne dobije odgovor ili dobije potpuno pogrešan. Proizvodjači istaknu da neki proizvod bez šećera (ali se misli na beli konzumni), što ne znači da nema neke druge vrste šećera i tako dovede u zabludu neinformisanog kupca, ili recimo niskomasni jogurti koji imaju dosta ugljenih hidrata da bi mogli da se zgusnu, a ugljeni hidrati se u organizmu pretvaraju u masti... i tako dalje.

Kako se izboriti sa svim tim stvarima, kako za svoj novac kupimo ono što želimo? Za sada dok se nešto ne promeni jedini način je da naučimo kako da kupujemo pravilno i planski. Borimo se informacijom i znanjem. Rećićete da za to treba posebno znanje i veština, i da je to dugotrajan proces.

Odlučila sam da pored toga što svojim klijentima pomožem u tome, nekim savetima pomognem i vama čitaocima "bloga". Cenim vaše interesovanje i vreme koje posvetite u čitanju, a mislim da mogu da vam pomognem tako što ću obradjivati neke teme. Kako da čitamo dekleracije, kupujemo, planiramo dnevne i nedeljne jelovnike. Šta da kuvamo, kako brzo i lako da pripremamo zdrave, ukusne i hranljive obroke. Zdrava hrana nije skupa, naučite da birate, kupujete i planirate svoj budjet. Uštedite vreme i novac, budite pametan i mudar kupac i izbegnite zamke.

Danas je tri meseca postojanja bloga, i bilo je 10.000 poseta. Poštujem vaše interesovanje, i želim da pišem o temama koje vas interesuju. Svaki savet, kritiku i sugestiju prihvatiću sa posebnim zadovoljstvom i zahvalnošću.

Hvala vam, još jednom.



Šta ugrožava vaše zdravlje, težinu i budžet?

Sedam grehova neplanske kupovine
1. neplanska dnevna i nedelja kupovina, namirnica i ostalih kućnih potrebština
2. ishitrene odluke na licu mesta prilikom kupovine
3. nemanje uvida šta nam zaista treba, šta imamo u kući koje, zalihe ili ostatke začina, hrane, testenine...
4. privlačne akcije i cene nekih proizvoda
5. brza kupovina kao i štenja po radnji "da vidimo šta ima novo"
6. pravljenje spiska na brzinu
7. odluka da kupimo "da nam se nadje" ako...

Sedam vrlina planske kupovine
1. hladne glave i u miru napravite popis namirnica koje vam trebaju za nedelju dana a ujedno napravite mesečni spisak, koji možete pripremati i dopisivati u toku cele nedelje
2. otvorite mesta gde držite namirnice, frižider, zamrzivač, police, proverite koliko čega imate, šta vam je ponestalo ili će uskoro nestati
3. sastavite nedeljini jelovnik, kao i dnevne jelovnke
4. posle "inspekcije" napravite spisak za kupovinu (pazite da ne zaboravite spisak kad krenete)
5. informišite se gde su sniženja koja su uglavnom vikendom (pogotovo je važno za mesečne nabavke posebno neopodne hemije za kuću)
6. dobro proverite ako je neki proizvod na akciji, ili uz proizvod ide neki poklon, i nipošto ne kupujte ako to ne koristite jer je mala verovatnoća da ćete koristiti
7. proverite dekleraciju, namirnica ili porizvoda koji kupujete kao i datume - rok upotrebe, proverite ispravnost ambalaže, da li je oštećena ili ima neku sakrivenu manu...

U toku nedelje, napravite jelovnik za sledeću nedelju, i za svaki dan. Razmislite o realnim količinama hrane, vašim ukućanima i njihovim potrebama. Često se kupuje veća količina hrane, pa jedemo više jer stvarno je loše da se hrana baca, ili dugo stoji u firižideru, pa je na kraju bacimo. Nije dobro ni jedno ni drugo. To svi znamo, i zato treba menjati navike.

U porodici nemaju svi iste potrebe, mladji su aktivni, nekom članu domaćinstva treba dijetalna hrana. Jelovnik mora biti prilagodjen godinama, polu i fizičkoj kondiciji, zdravlju i stilu života. To ne znači da morate pripremati za sve različito. Nešto dodajte, promenite, kombinujte. Malo veštine, organizacije i sve je izvodljivo. Ne morate po ceo dan da kuvate i provedete pored šporeta. Dobar plan i organizacija je rešenje. Često se ishrana prilagodi samo nekim članovima domaćinstva, recimo mladima ili ako je neko bolestan njegovim potrebama što svakako nije dobro ako su potrebe različite. Kako da to izvedete, a da bude lako i brzo. Biće reči o tome.

- Vaše tajno oružje ako želite racionalno da kontrolišete sopstvenu kupovinu u prodavnicama i na pijaci je spisak i kupovina po prioritetima, tako ćete konrolisati i svoj budžet

- Kupite samo ono što je na spisku, ne kupujte ako je nešto na sniženju ili ima neki poklončić, a taj proizvod inače ne koristite.

- Proverite datum upotrebljivosti proizvoda i ispravnost ambalaže

- Više istih proizvoda po nižoj ceni? Razmislite koliko će vam vremena trebati to da potrošite. Da li zaista treba da zarobite novac u tom proizvodu na duži vremenski period.

- Čekate u redu da platite račun, a oko vas gomila izazova u šarenim omotima, na prvi pogled ne tako skupe grickalice. Dobro pogledajte gramažu i cenu i razmislite da li vam to zaista treba. Najbolje je i da ih ne gledate.

- Da li ste primetili da su u svim prodavnicama i marketima skoro identični rasporedi? Da li znate da se stručnjaci bave izlaganjem, rasporedom ponude robe, kao i koje boje i omoti najviše podstiču kupovinu odredjenih proizvoda. Da vi ste kao kupac proučavani. Zna se da žuta i crvena boja podstiču apetit. Asocira vas na pomfrit i kečap, Mek, da. Ako vam neko pravi "zamke" da kupite i ono što vam ne treba, naučite da izbegnete zamke. To je igra, ali novac je vas. Niko vas ne tera samo vas namamljuje.

- Setite se kada dodjete sa natovarenim torbama, potrošenim parama, nezadovoljni kada shvatite koliko ste malo prave hrane kupili a ostalo su "grickalice", bude vam zao da bacate, sednete pa se najedete, još je veća šteta za zdravlje a i prekomernu težinu.

- Postanite "pametan" kupac koji je racionalan i razmisli pre nego što nešto stavi u svoju korpu i potroši novac.

- Dogodi se da naletite na sniženje ili akciju nečeg što zaista koristite i treba vam, za to se svakako isplati potrošiti neplanirano novac.

- Tako ćete izbeći zamke preterane kupovine i ograničiti potrošnju, hrana je svakodnevno neophodna za naš život i zdravlje, pametno i mudro trošite svoj novac koji sve teže zaradjujete, pa čak i da nije tako, cenite svoju energiju koju ste uložili u rad i zaradu. Uštedjeni novac možete potrošiti, na nešto drugo ili ga sačuvati za neka druga vremena.

Savet za ovu nedelju
Pre svega mladim domaćicama ili onima koji počinju da kuvaju.

Prebranac je uobičajeno jelo na našim trpezama u ovo vreme i svi ga vole. Kada kupujete pasulj, gledajte da je opna zategnuta, sjajna, nikako smežurana, i da u ulegnuću u sredini boja može biti i svetlo zelena. Prodjite rukom po gomili. Dešava se da izmešaju stari i novi pasulj. Ako dobro ne pogledate to ćete uočiti kada ga skuvate jer sva zrna neće biti za isto vreme skuvana. Dobro ga očistite od prljavštine, operite u više voda i ostavite da prenoći u vodi sobne temperature. Sutradan ga skuvajte, tako što ćete prvu vodu koja proključa baciti i nastaviti da kuvate na umerenoj vatri da bi zrna ostala cela, dok ne omekša. Kuvajte ga sa začinima biće ukusniji, crni i beli luk, lovorov list po želji. So nikako ne dodajte u toku kuvanja ili sodu bikarbonu. Skuvajte veću količinu, kada se prohladi možete ga podeliti i zamrznuti tako skuvanog. Odjednom ćete pripremiti više obroka. Odrzavajte ga tako što ćete dan ranije iz zamrzivača prebaciti u frižider i kasnije doraditi. Uštedećete vreme, i novac za struju i deterdzent za pranje posudja.

Deo koji odmah pripremate zgusnite (umesto zaprške i brašna), tako što ćete jedan deo izblendirati i tako dobiti nutritivno vredan obrok. Ako umesto luka stavite praziluk i veoma malo maslinovog ulja, kalijumovu so i kvalitetnu alevu papriku može biti dobar i zdrav obrok za celu porodicu. Pasulj ima biljne proteine i kao mahunarka se ne kombinuje sa mesom. Poslužite uz sezonsku salatu cveklu, kiseo ili sladak kupus, turšiju.

Jednom do dva puta nedeljno, zdravo je imati bezmesni ručak. Cena ovakvog ručka za četiri osobe sa salatom je oko četiristotine dinara. Možda vam to nije prioritet ali svi bogati narodi ponosni su na svoju racionalnost i štednju. Biće mi drago ako su vam ovakvi saveti pomogli.

S poštovanjem, srdačno vas pozdravljam,
Branka Mirković





понедељак, 6. децембар 2010.

DIJETA ZA DOBRO RASPOLOŽENJE

ISHRANOM DO BOLJEG RASPOLOŽENJA

Pametnim odabirom namirnica možemo poboljšati raspoloženje, fizičku formu i koncentaciju.
Postoje dani kada se osećamo umorno, iscrpljeno, dekoncentrisano i bezvoljno. Ako smo izloženi dugotrajnom stresu, manje se krećemo, pogrešno hranimo sve više gubimo energiju i podložniji smo padu imunosistema, kao i raznim bolestima.

Antistresna ishrana
Kada smo pod stresom trošimo veće zalihe vitamina i minerala. I ako se pravilno hranite u periodima povećanih psihičkih ili fizičkih napora potrebno je unositi više vitamina i minerala. U periodima stresa izbegavajte kafu, crni i zeleni čaj, cola i energtska pića kao i alkoho. Rafinirani šećer i kofein (osnovni sastav cola i energetskih pića), izazivaju brze uspone i padove šecera u krvi što je veliki šok za organizam.

Kako hrana utiče na raspoloženje?
Otkrićima pre svega biologa i nutricionista danas se tačno zna koje nas namirnice umiruju, koje nas razdražuju a koje nas čine energičnima.

Sastojke koje unosimo hranom proizvode hemiske reakcije u našem organizmu i utiču na rad našeg mozga i tela uopšte.

Hrana za mir i spokoj
Šećer i skrob u ugljenimhidratima povećavaju nivo serotonina u mozgu i donose nam dobro raspoloženje i mir. Jedite integralnu testeninu, integralni hleb, interalni pirinač, pasulj, krompir, voće, povrće...

Hrana koja nas čini bržim i aktivnijim
Hrana bogata belančevinama, meso, riba, jaja, jogurt, sir, soja, grašak, daju nam vise noradrealina i čini nas življima, bržim u reakcijama. Ako vam treba energije jedite ovu hranu.

Imate potrebu za slatkim?
Neodoljiva potreba za slatkim u periodu stresa, dosade ili samoće gotovo je uvek prisutna. Sniženi serotonin u mozgu je razlog zbog kojih kasno popodne, uveče ili čak noću, imamo potrebu za nečim slatkim. Serotonin prenosi signale spokoja, opuštenosti, optimizma i drugih lepih osećanja.

KOJOM HRANOM PROTIV KOJIH TEGOBA

Protiv "zabrinutosti"
Složeni ugljenihidrati biljnog porekla posebno krompir, integralne žitarice, hleb, pirinač, kokice, med sadrže triptofan koje telo pretvara u serotonin koji je prirodno sredstvo protiv depresije. Ugljenihidrati podstiču otpuštanje insulina u krvotok a inzulin čisti put triptofanu da dodje do mozga i pretvara se u "hormon spokoja" serotonin. To nam daje osećaj mira i zadovojstva, omogućava normalan san, smanjuje apetit i podiže prag bola.

Ako ste nervozni i uznemireni, izbegavajte kafu i sve energetske napitke sa kofeinom, crni i zeleni caj.

Savet
Imate problema sa težinom, vodite računa o količinama. Gojimo se od kalorija a ne od vrste namirnica.

Hranom protiv depresije
Jedite složene ugljenehidrate, crni hleb, integralnu testeninu i pirinač, suve smokve i kajsije, pasulj. Neophodna je i folna kiselina koje ima u tamnozelenom lisnatom povrću (npr. spanać), selena ima u semenkama suncokreta, luku, feferonima, tunjevini. Nedostatak folne kiseline (folacina) je jedan od uzroka depresije jer saradjuje u stvaranju serotonina. Folna kiselina spada u vitamine B kompleksa, i može se dodavati u tabletama.

Ako ste tužni izbegavajte alkohol, jer je depresor nervnog sistema, što znači pojačava depresiju.

Za bolje pamćenje
B1, B2 beta -karoten i cink. B1 ima u grašku, pšeničnim klicama, pasulju, orasima, kikirikiju, mesu. B2 u bademima, mleku, jajima. Beta-karotena ima u zelenom lisnatom povrću, šargarepi, pomorandži, bundevi. Cinka ima u južnom voću, morskim plodovima, bundevinim semenkama, žitaricama od celog zrna.

Vitamini B kompleksa su veoma važni za moždanu funkciju. B1 tiamin je bitan za dobru koncentraciju, B2 za mentalne reakcije. Beta karoten je bitan za stvaranje A vitamina, antioksidans za izoštreno pamćenje. Mozak stvara najviše slobodnih radikala u našem telu. Nedostatak Cinka dovodi se u vezu sa depresijom, slabim pamćenjem i senilnošcu.

Za bolju energiju
Jedite belančevine jer su glavni izvor proteina najbolje životinjskog porekla, posebno ćuretina, jaja, jogurt, sirevi, prokulice, morski plodovi. Belančevine su važne jer se prilkom probave razgradjuju na aminokiseline, a od aminokiseline tirozin organizam proizvodi dopamin, noradrenalin i adrenalin tri hemiske supstance koje povećavaju energiju, volju i aktivnost.

Ako ste umorni i bezoljni izbegavajte ugljenehidrate. Oni vas dodatno opuštaju i uspavljuju.

SAVET
U toku dana jedite belančevine meso, ribu, jogurt, sir, jaja, sa povrćem, a uveče integralne žitarice, testeninu, hleb, krompir sa povrćem. Jedite pravilno, dobro izbalansirano i umereno.

TREBA ZNATI
1. Treba znati da 4 kcal ima gram belančevina i ugljenih hidrata, tako da nije tačno da jedno ili drugo goji više
2. Ulje ima 9 kcal na 1 gr. i ono je najkaloričnije
3. Vodite računa o sakrivenim masnoćama u mesu ili siru. Budite izrazito štedljivi u dodavanju masnoće u hranu
4. Jedite umereno i mudro, razmislite kako se osećate, da li ste usporeni i treba vam energije ili ste uznemireni pa vam je potrebno da se umirite

HRANA JE LEK, I ZDRAVLJE I SNAGA NA USTA ULAZE. POTRUDITE SE DA TO STVARNO TAKO I BUDE. MENJAJTE NAVIKE, NIJE KASNO. VAŠE TELO ŽELI HRANU KOJA ĆE MU DONETI ENERGIJU, MIR I ZDRAVLJE. DONESITE PRAVE ODLUKE ZA VAS.

Srdačno,
Branka Mirković






TOKSICNA ISTINA O SECERU, DODATI ZASLADJIVACI PREDSTAVLJAJU OPASNOST PO ZDRAVLJE

SECER JE TOKSICAN  DODATNI ZASLADJIVACI  PREDSTAVLJAJU OPASNOST ZA ZDRAVLJE! Ne razmisljajte da li je toksican i sta naucnici govore i pisu,...